Finansije i Osiguranje - Crna Gora

Oko 448 miliona eura kredita koji se ne vraćaju

Crnogorski bankarski sektor je u prošloj godini bio stabilan, solventan i likvidan, ali je i dalje visoko učešće nekvalitetnih kredita, saopštio je juče viceguverner Centralne banke Nikola Fabris.

- Direktna posljedica visokog učešća nekvalitetnih kredita je  nedovoljan nivo ukupne kreditne aktivnosti, kojom bi se značajnije podstakao razvoj privrede i nova zaposlenost – kazao je Fabris na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je razmatran i  usvojen izvještaj o radu Centralne banke za prošlu godinu.

Vrhunac

Prema njegovim riječima, loši krediti su imali svoj vrhunac u trećem kvartalu 2011. godine, kada su dostigli nivo od 25,8 odsto ukupnih kredita.

- Od tada smo imali uglavnom tendenciju opadanja – naveo je Fabris.

U ovom trenutku učešće nekvaliternih kredita iznosi oko 17,3 odsto, što je za jedan odsto niže u odnosu na kraj prošle godine, a za dva odsto niže u odnosu na kraj 2012. godine.

- Tendencija je pozitivna, ali je nivo nekvalitenih kredita i dalje visok i izaziva određenu dozu zabrinutosti – upozorio je Fabris i dodao da se Crna Gora po učešću nekvalitenih kredita nalazi na nivou regiona. Prema izvještaju, makroekonomski ambijent u kojem je poslovala CBCG u prošloj godini je poboljšan u odnosu na 2012. godinu.

- U prošloj godini došlo je do ekonomskog rasta, očuvana je finansijska stabilnost, a 2013. godinu karakterisala je primjena mjera fiskalne konsolidacije. Većina ekonomskih indikatora u 2013. godini je imala pozitivne tendencije – rekao je Fabris i dodao da je i pored pozitivnih trendova crnogorsku privredu u prethodnoj godini karakterisalo puno izazova.

Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović je kazao da su kamatne stope u Crnoj Gori neprihvatljivo visoke i pitao koliko na njih utiče podatak o 448 miliona eura nekvalitetnih kredita.
CBCG, prema riječima Fabrisa, nema veliki uticaj na kamatne stope koje, kako je dodao, ne stimulišu privredni rast u Crnoj Gori i vjerovatno su neprimjereno visoke.

Novi krediti

Kreditna aktivnost banaka, kako kaže, nije zadovoljavajuća i pored činjenice da je postojao izuzetno visok rast novoodobrenih kredita, tako je u prošloj godini odobreno čak 15 odsto više novoodobrenih kredita nego što je to bilo u 2012.

On je naveo da je crnogorski bankarski sistem u prošloj godini bio vrlo solventan.

- Likvidna sredstva su iznosila oko 580 miliona eura, što je izuzetno visok nivo – naglasio je Fabris.

Prema njegovim riječima, u prošloj godini bankarski sistem je prekinuo višegodišnju tendenciju negativnog rezultata.

- Ostvaren je skroman pozitivan finansijski rezultat od dva miliona eura – rekao je Fabris.

Poslanik Socijaldemokratske partije Damir Šehović je saopštio da bi pad stranih direktnih investicija i rast javnog duga mogli ograničiti razvojni potencijal Crne Gore, a da je nelikvidnost realnog sektora ključni problem.
CBCG je, prema podacima iz izvještaja, ostvarila pozitivan neto rezultat od oko 484.000 eura, s obzirom na to da su prihodi iznosili 11,07 miliona, a rashodi 10,58 miliona eura.

Fabris: Crnoj Gori ne prijeti dužničko ropstvo

Poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Jelić pitao je Fabrisa da li ima šanse da Crna Gora ,,zapane u dužničko ropstvo“. Jelića je interesovao i eventualni uticaj novog zaduživanja za potrebe gradnje auto-puta na nivo javnog duga.

Fabris smatra da Crnoj Gori u ovom trenutku ne prijeti dužničko ropstvo zbog javnog duga, koji je prošle godine bio na nivou od 58 odsto bruto domaćeg proizvoda.

- Ukoliko bi bilo ko vodio neodgovornu ekonomsku politiku i doveo do drastičnog rasta javnog duga, tada bi se moglo govoriti o potencijalnim opasnostima – upozorio je Fabris.

Fabris je odgovorio da je ponuda koju je Crna Gora dobila za gradnju auto-puta vjerovatno najpovoljnija koju će Crna Gora ikada dobiti.

- Prvih godina gradnje biće neophodno da se iz kapitalnog budžeta izdvoji oko 30 miliona eura, a kasnije će se ostvarivati određeni prihodi po osnovu naplate putarina i mogućnosti naplate koncesionih naknada – kazao je Fabris.

„Lovćen“ i Atlas banka

Predsjednika Odbora i poslanika SNP-a Aleksandra Damjanovića interesovalo je da li su ispunjeni svi zakonski uslovi za davanje dozvole „Lovćen banci“, kao i da li oduzimanje dozvole za rad Atlas banci u Rusiji može imati posljedica na rad te banke u Crnoj Gori.

Fabris je podsjetio da je krajem prošle godine mikrofinansijska institucija ,,Kontakt“ podnijela zahtjev CBCG za promjenu svoje djelatnosti, kako bi ubuduće obavljala bankarske poslove.

- Podnosilac zahtjeva je dostavio svu propisanu dokumentaciju u skladu sa zakonom. Tokom trajanja postupka svi dokumenti su provjereni, a konsultovane su i druge institucije uključujući i Upravu za sprečavanje novca i finansiranje terorizma. Nakon provjere svih informacija nije utvrđena ni jedna pravna smetnja za izdavanje dozvole za rad „Lovćen banci“ – kazao je Fabris.

On je naveo da je poslovanje Atlas banke u Crnoj Gori potpuno odvojeno od poslovanja njene banke ćerke u Rusiji.

- CBCG sprovodi pojačanu kontrolu poslovanja Atlas banke, nijesmo uočili nikakvo pogoršanje, tako da ne treba očekivati da će poslovanje Atlas banke ni na koji način izazvati probleme po finansijsku stabilnost ili po njene deponente – naveo je Fabris.

On je dodao da od Centralne banke Rusije CBCG nije dobila nikakvu informaciju o razlazima za oduzimanje dozvole Atlas banci.